Germanofobija - početak

Filmovi na primjer, vrlo često imaju za negativce likove povezane s Njemačkom ili iz Njemačke. Zašto baš toliko negativaca dolazi iz Njemačke, a ne iz nekih drugih zemalja? Znam, odgovor je Hitler i Drugi svjetski rat.

Kada dodamo povijesne i znanstvene TV kanala, poput History ili National Geographic koji i dalje izbacuju nove dokumentarce o Drugom svjetskom ratu i  Hitleru, izgleda kako da Njemačka još uvijek plaća dug zlog povijesnog razdoblja.

Zanimljivo je da brutalan lov na Nijemce kako zle pojedince u filmovima, nije rezultat samo nacističkog doba.  Zapravo, tada zvana Germanofobija dolazi iz 1800-ima i izmislili su je, a tko drugi nego Britanci. Prije toga, Nijemci su imali izvrsnu reputaciju mislilaca i pjesnika.

Kako se to promijenilo i zašto?

Novo njemačko carstvo pokazivalo uspjeh u razvoju, to je shvaćeno kao ekonomsku prijetnju britanskom carstvu. Kao odgovor na njemački razvoj poduzete su mjere za promjenu pozitivne slike Njemačke, uglavnom kroz medije. Posebnu ulogu u tim propagandnim napadima imao je Alfred Harmsworth, vlasnik Daily maila, Daily mirrora i drugih novina.

Pozivao je na rat protiv Njemačke citirajući rimskog državnika, konzula, pisca Marka Porcije Katona starijeg, koji je na isti način propagirao rat protiv Kartage u starom Rimu.

“Germania delenda est.” – Njemačku treba uništiti.

Ubrzo, anti njemačke novele postizali su velike uspjehe, na primjer o invaziji Njemačke na Britaniju ili o njemačkim špijunima koji pripremaju teren za invaziju.

Prvi svjetski rat bio je ujedno i prvi rat s masovnom upotrebom propaganda što je bio rezultat novog doba komunikacija, a glavni cilj je bio utjecaj na javno mišljenje u zemlji i inozemstvu.

U početku rata, Sjedinjene Američke Države bile su neutralne i prvi rati čin koji su Britanci izveli 1914. godine bio je presijecanje njemačkih podmorskih telegrafskih kablova do Amerike.

Tako su do Amerike stizale vijesti o njemačkim zločinima u Belgiji, ali za britanske problem s Irskom nitko nije čuo.  Nijemci su ispali naivni, a Britanci pametni, pa su naravno i  pretjerali u širenju brutalnih “lažnih” vijesti.

Primjerice, francuski književnik Andre Gide pisao je da u bolnicu stižu djeca kojoj su Nijemci odsjekli desnu ruku. Amerikanci su bili spremni platiti bogatstvo za takve slike. Novinari su nestrpljivo čekali ispred bolnice kako bi vidjeli tu nesretnu djecu, ali doktor u bolnici je rekao da on tako nešto nije vidio. Ali, u obližnjem restoranu je vojnik koji se vratio s bojišnice, možda on nešto zna. Novinari čekaju pred restoranom kako bi saznali više, i tako dalje i tako dalje….

To nisu bile samo prijevare za podizanje anti-njemačkih osjećaja, već činjenica da su ljudi vjerovali takvim lažnim i neprovjerenim vijestima. U javnosti Nijemci su uistinu bili čudovišta.

U međuvremenu, nastajali su filmovi koji su se koristili u propagandne svrhe i zbog popularnosti prikazivali su se do kasnih 1920-tih.

Možda povijesno istraživanje jednoga dana otkrije vezu između britanske propaganda iz Prvog svjetskog rata i uspona nacizma, uz činjenicu poniženja Versajskim ugovorom koje je sigurno pomoglo nacistima doći na vlast.

Uspon Hitlera je najgore što se moglo dogoditi svim žrtvama, ali i samim Nijemcima. Sada je njemačka brutalnost kao uklesana u kamen, od prvog do zadnjeg metka u ratu, za sve su krivi Nijemci i nemaju pravo na svoju verziju događaja, čak i na onu iz Prvog svjetskog rata. Krivi ste i točka.

Iako su se krvavi ratovi u Europi vodili stoljećima unazad, sve do starih Grka i Rimljana koji su masakrirali i porobljavali cijela plemena i gradove, zatim Mongola, Osmanlija, Britanskog carstva koje je koloniziralo pola planete, konkvistadora koji su uništili Maje i Inke, naseljavanje zapada u Americi, porobljavanja Afrike, japanskih zločina u Kini i da ne nabrajamo dalje, a ipak prvo mjesto najokrutnijih zločinaca zacementirano je za Njemačku.

Zato, ako ćete ikad pisati novelu ili roman, režirati film, stavite za glavnog negativca Nijemca – uklopit ćete se u klišej.

Što je s današnjom Njemačkom?

Cijeli narod ima isti stav, nikad se više neće dogoditi. Može li se mentalitet promijeniti? Može li se učiti iz povijesti? Ako ne, čovječanstvo je na klimavim nogama i ne zbog nacista već zbog onih koji negiraju, na primjer klimatske promjene, zbog utrka u naoružanju, zbog gospodarskog rasta kojemu je sve podređeno. Neka se svijet ne fokusira previše na Nijemce, pored nas prolaze druge opasnosti.

Propaganda danas.

Prijenos slike i zvuka i dalje ima najveći utjecaj na formiranje našeg mišljenja. Tehnologija za snimanje takvih slika i filmova  postala ja mnogi jeftinija i široko dostupa. Satelitske veze i internet omogućuju prijenos propagandnog materijala gotovo trenutno, a rezultat je da države i tradicionalni mediji više nemaju kontrolu i monopol na masovnu komunikaciju.

Kako je 20.stoljeće okarakterizirano kao razdoblje totalnih ratova, 21 stoljeće je započelo s razdobljem asimetričnog ratova.

Pratite nas:

Tags

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi