Odlazi li svijet k vragu?

Da sam ovaj članak pisao prije pola godine bio bi “široj publici” potpuno nezanimljiv. Neka glupa tema s ruba znanstvene fantastike. Ali danas, stvar je potpuno drugačija. Godina je tek u prvom kvartalu, a već smo imali zagađeni zrak u Zagrebu. Situacija koja asocira na Kinu i Indiju, zatim meteor koji je srećom sagorio u atmosferi. Pitam se, što bi se dogodilo da je bio veći?

Tu je još klimatske promjene, imigrantska kriza i na kraju korona virus koji je duboko među nama, te današnji potres u Zagrebu. Dovoljno je upaliti vijesti i ostati užasnut onim što vidimo.

Da, ponekad se doista čini da svijet ide k vragu i da će nestati način života kakvog poznajemo.

Prije nego što nastavimo dalje s temom, želio bih istaknuti da ipak svijet nije tako loš kao što izgleda. Na primjer, stope kriminala su niže, produljuje se životni vijek, čak je i manje terorističkih napada.

Ali, zbog predrasude koju nazivamo "deklinizam” vidimo prošlost ljepšom nego što je ona u stvari bila, a današnji svijet smatramo gorim mjestom za život.

S druge strane, prilično je nevjerojatno koliko pratimo vijesti na televiziji i portalima, te svjedočimo užasnim događajima, ali ipak na kraju dana vraćamo se problemima Influencera, žalimo zbog izgubljenih utakmica, ili mozgamo kako pomoći omiljenim junacima u TV serijama.

Valjda je lakše usredotočiti se na problem koji ustvari to nisu, nego na one koji utječu na stvarni život.

Kako bilo, apatija je veliki problem čovječanstva. Okej, u mnogim katastrofalnim situacijama “običan” čovjek malo je toga mogao napraviti da promijeni tok povijesti.

U nekim se slučajevima možemo građanski organizirati kako bi spriječili katastrofu. U drugim slučajevima, najbolje što možemo je pripremiti se za katastrofu kao bi naše obitelji imale veće šanse za preživljenje.

Imajući to na umu, evo nekoliko upozoravajućih znakova kako svijet ide u krivom smjeru i svi bi trebali početi razmišljati kako ga izliječiti.

Natjecanje za prirodne resurse.

Vrlo naivno je zanemariti rizike koji dolaze sa smanjenjem prirodnih resursa. Zrak, voda, fosilna goriva nisu jedini resursi koji su u riziku. Izvješća o klimatskim promjenama upozoravaju na katastrofalne posljedice ako svijet nastavi ovim tempom. U roku od 50 godina, može se očekivati više gladi, bolesti, virusa i ratovanja zbog smanjenih resursa.

Čisti zrak.

Već je dobro poznato da Kina ima vrlo lošu kvalitetu zraka. Prije je taj problem bio vezan uz Kinu, i slične države s mega gradovima i tvorničkim postrojenjima. Ali, problem se proširio na cijeli svijet, pa tako je i u Zagrebu bila ove zime loša kvaliteta zraka. Pulu je spašavala bura, zatim tu su gradovi u susjednim zemljama - Sarajevo, Beograd koji također imaju lošu kvalitetu zraka.

Zagađenja se mogu pojaviti u svim većim gradovima uzrokujući karcinom, bolesti i smrt. Zamislite samo koji bi se problem dogodio kada bi se pojavilo milijune izbjeglica u potrazi za čistim zrakom.

Razlika između bogatih i siromašnih.

Statistike pokazuj da širom svijeta opada stopa siromaštva, odnosno broj ljudi koji žive u apsolutnom siromaštvu, s manje od 1,25 USD dnevno prihoda, smanjio se s 53 % na manje od 17%.

Međutim, jaz u prihodima između najbogatijih i najsiromašnijih se drastično povećao. To stvara velike napetosti koja eruptira u obliku klasne netrpeljivosti, netolerancije, rasizma i slično.

Teroristički napadi.

Mediji nam danas govore kako su teroristički napadi danas nemoralni, brutalni, srednjovjekovni, barbarski i tko zna kakvi još. Apsolutno jesu, prvenstveno kada su usmjereni isključivo na civilne ciljeve.

Danas terorističke skupine imaju web stranice, profile na društvenim mrežama kako bi dosegle do milijuna ljudi, prenijele im svoje poruke i novačile istomišljenike.

Taj globalni i civilizacijski doseg interneta čini terorizam posebno zastrašujući.

Prosvjedi i neredi na ulicama.

Nasilnih prosvjeda ima svagdje, od Hong Konga, Pariza, Egipta, Amerike. Mnoge su vlade pale nakon prosvjeda kojeg su podupirale velike svjetske sile.

U nekim slučajevima neredi mogu stvoriti policijsku državu kada vlade pozovu vojsku u cilju suzbijanja prosvjeda.

Iznenadna invazija.

Kada je Rusija napala Ukrajinu i anektirala Krim svijet je bio zatečen. Nitko ne zna moguće  planove Rusije, želi li možda upasti u baltičke države, Estoniju, Latviju, Litvu. Možda čeka daljnje slabljenje NATO-a i pravi trenutak za novu invaziju.

Osim Rusije, postoje i druge zemlje koje svojataju teritorij drugih zemalja i koje će sve napraviti kako bi taj teritorij imaju pod kontrolom, ako ga već ne mogu prisvojiti.

Oružja koja do sada nismo vidjeli.

Prije smo bili zabrinuti za atomske bombe koje su nezamislivo zastrašujuće, ali izgleda da to svijetu nije dovoljno.

Danas imamo visokotehnološka oružja poput hipersoničnih raketa, pametnih metaka, EMP oružja i slično. Tehnološki razvijene vojne sile ratove vode sve više bespilotnim letjelicama, robotima, dronovima… što znači da se razarajuća šteta može učiniti bez prisustva vojske na terenu.

Amerika je i dalje ta s najboljim naoružanjem, ali za vrat joj dišu Rusija, Kina, Indija, možda Iran. Ako izbije novi globalni rat, posljedice će biti razarajuće i ne znam kako bi se svijet oporavio.

Raspad zaveza.

Najnoviji primjer, glas za Brexit zaista je uzdrmao Europu, ali i Ujedinjeno Kraljevstvo. Kada se jaki saveznici razilaze, nije neobično da su obični ljudi zabrinuti.

Sve je online.

Živjeti online nam uvelike olakšava život i štedi vrijeme, ali sve te pogodnosti imaju svoju cijenu. Za početak svi naši osobni podaci mogu se hakirati. Sve naše pojedinačne novčane transakcije su zabilježene. Google zna gdje smo, koliko dnevno kilometara pređemo, mjere nas i analiziraju na svakom koraku.

Osim sigurnosne prijetnje koja dolazi s pristupom našim informacijama, velike korporacije znaju naše potrošačke navike i čine nas nevjerojatno ranjivim na propagandu i ispiranje mozga.

Pandemije.

Pandemija je pojam koji označava globalno širenje bolesti koje je teško kontrolirati. Trenutna situacija s korona virusom dovoljno govori o veličini problema. Život kakvog smo poznavali do sada je blokiran. Zatvorene, su škole, parkovi, zabranjena javna okupljanja, ukinut je putnički prijevoz, ograničena kretanja, ljudi ostaju bez poslova.

 

Čak i ako niti jedno od nabrojanih znakova nije vidljiv, opasnost je uvijek prisutna. Katastrofe se događaju bez prethodnog upozorenja, poput potresa, velikih požara, solarnih oluja, poplava, vulkanskih erupcija, uragana, zatim globalno zatopljenje i podizanje razine mora.

Pitanje je trebamo li se pojedinačno pripremati za katastrofe i opstanak uzeti u svoje ruke?

Oružarnica na društvenim mrežama:

Tags

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi